PROGRAM OKRUGLOG STOLA

Nastava mehanike u uvjetima Bolonjskog procesa

Petak, 16.11.2007.

ZAKLJUČCI

1) Osnovni ciljevi Bolonjskog procesa s čijom se primjenom započelo su
- staviti studenta u središte nastavnog procesa
- smanjiti opterećenje studenata
- kontinuirano pratiti rad studenata

2) S primjenom Bolonjskog procesa se započelo prije 2 odnosno 3 godine, proces treba nastaviti, probleme rješavati u hodu, a o uspjehu te primjene se može suditi za 5-7 godina.

3) Naglašena je potreba prilagodbe studijskih programa i smanjivanja opterećenja studenata. Za sada nije provedeno pravo rasterećenje studenata, studijski programi sadrže velik broj predmeta, a sadržaji predmeta su preopširni i zahtijevaju veći broj radnih sati studenta nego što je to određeno brojem ECTS bodova. Na temelju studentskih anketa i drugih relevantnih podataka će se moći odrediti stvaran broj potrebnih radnih sati prosječnog studenta.

4) Umjesto opisa predmeta, potrebno je definirati ishode učenja: znanja, sposobnosti i kompetencije studenata koje će on imati nakon polaganja završnog ispita. Zbog slabog predznanja učenika te velikih razlika u predznanju upisanih studenata, potrebno je uvesti uvodni kurs iz matematike, kao fakultativnu nastavu te pričekati učinak državne mature.

5) Ocijenjeno je da su prednosti kontinuirane provjere znanja kroz kolokvije i peridičke testove, velike: osim što nastavniku daje povratnu informaciju o uspješnosti studenta u svladavanju gradiva, stimulira studenta za kontinuirani rad tijekom cijelog semestra.
Problemi koji se pri tom javljaju su: planirano vrijeme za predavanje i vježbe je smanjeno za vrijeme trajanja kolokvija, te se javlja nedostatak nastavnika i učionica za provođenje periodičkih testova.

6) Predlaže se da se trajanje semestra produlji na 18 tjedana (umjesto sadašnjih 15), a da se broj ispitnih rokova smanji (na dva do tri roka), kako bi se periodički testovi održavali u terminima redovne nastave. Studenti koji ne polože ispit kroz ta dva, odnosno tri roka trebaju ponovo upisati predmet i ponovo pohađati nastavu.

7) Na preddiplomskom studiju, zbog velikog broja studenata, za provođenje nastave u manjim grupama (do 30 studenata) i periodičkih testova, potreban je veći broj nastavnika i veći broj manjih učionica. Nastavnici koji bi radili u nastavi, s većim brojem studenata, ne moraju imati značajne rezultate u znanstvenom radu, pa se predlaže uvođenje u nastavni proces predavača te asistenata koji nisu vezani za istraživački rad na znanstvenim projektima.

8) Zbog slabog interesa za zapošljavanje na asistentskim i novačkim radnim mjestima, potrebno je poboljšati materijalni položaj asistenata i znanstvenih novaka.

9) Mobilnost studenata gotovo da nije moguća, osim deklarativno, niti između sveučilišta u Republici Hrvatskoj, jer prvenstveno trajanje preddiplomskog studija nije jedinstveno, a time ni broj ECTS bodova. Drugi, ne manje važan problem je problem „kataloga znanja“ tj. programskog sadržaja predmeta mehanike. Za sada ne postoji niti jedan primjer gdje bi se planom nastave praktično riješilo slušanje nastave predmeta mehanike na drugom fakultetu ili sveučilištu. Nastava mehanike nije nigdje predviđena na npr. engleskom jeziku.

10) Informiranost nastavnika i studenata te njihovo poznavanje Bolonjskog procesa nije zadovoljavajuće.

11) Sva izlaganja i diskusije u trajanju oko 3 sata su snimljeni, a snimke dostavljene sudionicima. Nakon autorizacije teksta svih koji su u raspravi sudjelovali, tiskati će se zbornik ovoga skupa u nakladi 100 primjeraka.

Organizacijski odbor Okruglog stola