Na poticaj poznatih i uvaženih profesora s tadašnja tri jugoslavenska sveučilišta (u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani) održan je u veljači 1952. na Bledu.
Pokretači tog kongresa bili su: Vasilije Andrejev, Davorin Bazjanac, Danilo Blanuša, Fran Bošnjaković, Konstantin Cališev, Zlatko Kostrenčić i Rajko Kušević iz Zagreba, zatim Tatomir Andelić, Anton Bilimović, Jakov Hlitčijev, Radivoje Kašanin, Đorde Lazarević, Miodrag Milosavljević, Miroslav Nenadović, Nikola Obradović i Konstantin Voronjec iz Beograda, Dušan Avsec, Anton Kuhelj i Lujo Suklje iz Ljubljane, te Petar Serafimov iz Skoplja
Od osnutka 1954. do 1990. bilo je 10 predsjednika i predsjednika predsjedništva Jugoslavenskog društva za mehaniku (Saveza društava za mehaniku Jugoslavije). Od toga su dvojica bili članovi HDM: Davorin Bazjanac, od 1970. do 1974. (2 mandata) Zlatko Kostrenčić, od 1978. do 1980. Zamjenik predsjednika predsjedništva u dva mandata bio je Ivo Alfirević, od 1980. do 1984. (2 mandata) Sekretar za veze s inozemstvom bio je Stjepan Jecić od 1972. do 1980. (4 mandata)
Inicijativni odbor za osnivanje Društva za mehaniku SRH sazvao je 31. ožujka 1969. izvanredni sastanak Podružnice Zagreb Jugoslavenskog društva za mehaniku na kojemu je donesen zaključak da se osnuje samostalno društvo i da se registrira kao pravna osoba.
Izvršni odbor: